Drugi dan devetnice Duhu Svetom

U subotu, 16.5.2026., održan je u župi Sv. Ćirila i Metoda u Osijeku drugi dan devetnice Duhu Svetom. Započeo je krunicom Duhu Svetom, a potom je bila Sveta Misa u kojoj nas je župnik vlč. Ante Šiško pozvao da dopustimo da Kristova radost ispuni naša srca i da nas Duh Sveti potiče da dođemo k Isusu. Poslije su uslijedile litanije Blaženoj Djevici Mariji, nakon kojih je župnik kratko uveo krizmanike i sve ostale prisutne vjernike u temu o daru razuma.

Temu je održao vjeroučitelj Igor Grubišić, a njegovo izlaganje možete pročitati u privitku ovog teksta. Na kraju je bilo klanjanje, prilika za susret s Isusom. Predavali smo Isusu po Duhu Svetom sve slabosti s kojima ne izlazimo na kraj, grijehe u koje padamo, a Duh Sveti nas je poticao i na opraštanje onima koji su nas povrijedili. Na kraju klanjanja je živi Isus u Presvetom Oltarskom Sakramentu prolazio crkvom i blagoslivljao vjernike.

DAR RAZUMA 
Nagovor od Igora Grubišića
Je li svaki čovjek razuman, odnosno posjeduje li razum?
Odgovor je DA. Jer razum je svojstvo isključivo čovjeka, u odnosu na ostala stvorenja niže vrste.
Uz pomoć razuma čovjek: analizira, razlikuje, logički razmišlja, zaključuje, donosi odluke. Dakle razum kao ljudsko svojstvo je Božji dar ljudskoj naravi, alat za snalaženje u svijetu. A svaki Božji dar po sebi je dobar (Knjiga Postanka: vidje Bog da je dobro...)
No što ćemo sa Hitlerom, Staljinom i svim ostalim zločincima? Jesu li i oni bili razumna bića? Da, no očito nisu upotrebljavali „razum“ kao dar Duha Svetoga. I tu se javlja potreba pojasniti što je to „dar razuma“, za razliku od razuma kao sastavnice ljudske naravi.
Svaki od darova osposobljavaju čovjeka da bude vođen Duhom svetim, da djeluje po Božanskom nadahnuću. Tako je i dar razuma (intellectus) jedan od sedam darova Duha Svetoga koji se osobito povezuju sa sakramentom potvrde, odnosno krizme. Već u starokršćanskom razdoblju Crkveni oci promišljali su o tom daru kao o posebnoj sposobnosti kojom Duh Sveti prosvjetljuje ljudski razum kako bi vjernik mogao dublje razumjeti otajstva vjere. Polazište za takvo razmišljanje nalazili su u biblijskom tekstu iz Knjige proroka Izaije (Iz 11,1-2), gdje se govori o sedam darova Duha koji počivaju na Mesiji.

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva,
izdanak će izbit’ iz njegova korijena.
Na njemu će duh Jahvin počivat’,
duh mudrosti i umnosti,
duh savjeta i jakosti,
duh znanja i straha Gospodnjeg.

U kršćanskoj tradiciji taj je tekst tumačen kao izvor razumijevanja duhovnih darova koje kršćanin prima po Duhu Svetom. Među ranim teolozima koji su razmišljali o ulozi razuma u vjeri posebno mjesto ima Augustin iz Hipona. On je naglašavao da vjera i razum nisu suprotstavljeni, nego se međusobno nadopunjuju. Poznata je njegova misao: “Vjerujem da bih razumio, i razumijem da bih bolje vjerovao.” Za Augustina dar razuma nije samo ljudska intelektualna sposobnost, nego milosni dar koji omogućuje čovjeku da shvati dublji smisao Božje objave. U kontekstu sakramentalnog života Crkve taj dar pomaže kršćaninu da prodre u značenje riječi Svetoga pisma, liturgije i crkvenog nauka.
Slične ideje nalazimo i kod svetog Ambrozija, koji je naglašavao da Duh Sveti oblikuje unutarnji život kršćanina. Ambrozije je smatrao da dar razuma pomaže vjerniku prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnom životu. Taj dar nije samo teorijsko znanje, nego duhovno razumijevanje koje vodi prema svetosti. Upravo zato dar razuma nije odvojen od ostalih darova Duha Svetoga, poput mudrosti ili savjeta, nego s njima tvori jedinstvenu cjelinu duhovnog života.
U srednjem vijeku posebno je važan doprinos dao Toma Akvinski. U svojem djelu Summa Theologiae on razlikuje naravni razum, koji pripada ljudskoj naravi, i dar razuma kao milosni dar Duha Svetoga. Prema Tomi Akvinskom, dar razuma omogućuje vjerniku da prodre u unutarnju istinu objavljenih otajstava. Dok ljudski razum može shvatiti određene istine o svijetu i o Bogu, dar razuma daje sposobnost da se vjernik uzdigne iznad čisto racionalnog promišljanja i u svjetlu Duha Svetoga razumije otajstva vjere. On ne znači samo sposobnost logičkog razmišljanja ili intelektualne inteligencije, nego prije svega duhovno prosvjetljenje kojim Duh Sveti omogućuje čovjeku da prodre u otajstva Božje objave.
Važno je naglasiti da su Crkveni oci i srednjovjekovni teolozi uvijek naglašavali povezanost dara razuma s molitvom i životom u milosti. Darovi Duha Svetoga ne djeluju automatski, nego zahtijevaju otvorenost čovjeka prema Božjem djelovanju. Zato se u duhovnoj tradiciji Crkve često ističe da kršćanin treba moliti za svjetlo Duha Svetoga kako bi mogao bolje razumjeti vjeru i živjeti u skladu s evanđeljem.
Dakle dar razuma pomaže vjerniku da vjera ne ostane samo na razini tradicije ili običaja, nego da postane svjesno i osobno prihvaćena istina. U sakramentu potvrde kršćanin prima puninu darova Duha Svetoga, među kojima dar razuma omogućuje dublje shvaćanje Božje objave i zrelije svjedočenje vjere u svijetu. Tako dar razuma postaje most između vjere i razmišljanja, između duhovnog iskustva i teološkog promišljanja, te vodi kršćanina prema punijem razumijevanju otajstva Boga i njegova djelovanja u povijesti.
Važno je razlikovati dar razuma od dara mudrosti i dara znanja. Dar mudrosti usmjerava čovjeka da sve promatra u svjetlu Boga i da u njemu nalazi najvišu vrijednost. Dar znanja pomaže pravilno prosuđivati stvoreni svijet i njegov odnos prema Stvoritelju. Dar razuma, međutim, ima posebnu zadaću: prosvijetliti um kako bi vjernik shvatio duboko značenje vjerskih istina koje prima u vjeri.
U svakodnevnom kršćanskom životu dar razuma očituje se u sposobnosti da vjernik prepoznaje Božje djelovanje, bolje razumije Sveto pismo i dublje ulazi u smisao liturgije i sakramenata. On pomaže da vjera ne ostane površna, nego da postane svjesno i promišljeno opredjeljenje za Boga.
Zato dar razuma ima važnu ulogu u duhovnom sazrijevanju kršćanina. On omogućuje da čovjek ne samo vjeruje, nego i razumije ono što vjeruje, te da svoju vjeru sve više povezuje s vlastitim životom. Na taj način dar razuma postaje jedno od sredstava po kojima Duh Sveti vodi vjernika prema dubljem zajedništvu s Bogom, zajednicom (Crkvom) i zrelijem kršćanskom životu.
Prije nego što prijeđemo na razmišljanje o daru razuma u suvremenom dobu, dopustite mi da dar razuma povežem s krjepošću razboritosti.
Razboritost je krjepost koja: pomaže ispravno prosuđivati, omogućuje donijeti dobru odluku, vodi ispravnom djelovanju u konkretnim situacijama
Dar razuma i razboritost povezani su na sljedeći način:
Dar razuma prosvjetljuje um, dok razboritost usmjerava djelovanje. Oni su kao teorija i praksa.
Dakle:
•    dar razuma otkriva dublji smisao Božjih istina
•    razboritost primjenjuje taj uvid u životu
A što je s darom razuma danas, pogotovo među današnjim mladima, krizmanicima?
U suvremenom svijetu taj je dar mladima posebno važan jer žive u vremenu velike količine informacija, pritisaka i nesigurnosti. Živimo u svijetu brzih dojmova i površnih zaključaka.
Kako je dar razuma upotrebljiv mladima danas?
1. Razlikovanje istine od manipulacije
Mladi su svakodnevno izloženi: društvenim mrežama, influencerima, lažnim vijestima, pritisku trendova.
Dar razuma pomaže da ne prihvate sve nekritički, nego da se pitaju: Je li ovo istina? Vodi li me ovo prema dobru? Tko ima korist od toga da ovako razmišljam?
Dakle dar razuma pomaže mladima razviti kritičko mišljenje i unutarnju slobodu.
2. Razumijevanje vlastite vrijednosti
Mnogi mladi danas svoju vrijednost mjere:izgledom, lajkovima, uspjehom, popularnošću.
Dar razuma pomaže čovjeku shvatiti da vrijednost osobe ne dolazi samo izvana, nego iz dostojanstva koje ima kao ljubljeno Božje biće.
Taj dar pomaže mladome čovjeku reći: “Ne moram biti savršen da bih bio vrijedan.”
3. Donošenje dobrih odluka
Mladi se svakodnevno nalaze pred izborima: prijateljstva, veze, škola, opojna sredstva, ponašanje na internetu.
Dar razuma ne daje gotove odgovore, nego sposobnost: sagledavanja posljedica, razumijevanja što vodi dobru, prepoznavanja kada nešto izgleda privlačno, ali dugoročno šteti.
4. Razumijevanje drugih ljudi
U suvremenom društvu često nedostaje: strpljenja, slušanja, empatije.
Dar razuma pomaže mladima: razumjeti tuđe osjećaje, ne osuđivati prebrzo, tražiti dijalog umjesto sukoba.
To je posebno važno u vremenu online komunikacije gdje se ljudi olako vrijeđaju i dijele.
5. Povezivanje vjere i života
Mladima se često čini da je vjera nešto “za crkvu”, a da je svakodnevni život nešto drugo.
Dar razuma pomaže shvatiti da: vjera nije samo skup pravila, nego pomoć za stvarni život, odnose, strahove, odluke, budućnost.
On pomaže mladima postaviti pitanja i odgovoriti na pitanja: Kako biti dobar čovjek? Kako živjeti pošteno? Što moj život čini smislenim?

Za kraj, jedan primjer i zaključak
Prijatelji nagovaraju učenika da ismijava drugoga preko društvenih mreža.
Bez dara razuma: lako slijedi grupu kako bi bio bolje prihvaćen (jer to je njemu razumno).
S darom razuma: zastane, razmisli o posljedicama, prepozna da popularnost nije važnija od dostojanstva druge osobe.

Zaključno, dar razuma danas nije manje važan nego prije — možda je važniji nego ikada.
U svijetu brzih informacija, površnih vrijednosti, pritiska okoline i emocionalne nesigurnosti...
dar razuma pomaže mladome čovjeku misliti slobodno, birati odgovorno, razumjeti dublje, i živjeti ljudski i moralno zrelo.
On nije samo “dar za školu”, nego dar za život.

Tekst: Snježana Mijošević
Fotografije: Anamarija Štefić